Admin tim - 20. августа 2014.5. јануара 2016.

Hlebna (krušna) peć ili furuna

NEODOLJIVA TOPLINA KRUHA

Kupnja svježeg kruha u gradskim prodavaonicama sve češće je stvar puke sreće i dobre taktike pri iz- boru vremena za kupovinu nego li posljedica kvalitet- ne i raznovrsne opskrbe. Osigurati kruh za nekoliko dana praznika ponekad pretpostavlja sinhroniziranu akciju svih članova obiteiji. Stoga vjerujemo da nije samo nostalgija razlog povećanom interesu za pripremanje kruha u vlastitoj kuhinji. Na prvi pogled sve je jednostavno. Recept je poznat već stoljećima, a većina današnjih štednjaka ima pećnicu. Dovoljno je, dakle, umijesiti sve sastojke, staviti u pećnicu i — ustanoviti da to ipak nije ono pravo. lpak nešto nedostaje.

Iako nam iz Japana stižu vijesti o novom kućanskom stroju koji u sebi sjedinjuje minijaturnu pekaru i minijaturnu krušnu peć za pripremanje peciva, ne postoji bojazan da cemo »pravi domaći kruh« već za godinu-dvije pripremati u vlastitoj kuhinji uz pritiskanje dugmadi i programiranje kompjutora.

Da bi brašno, kvasac, sol i voda ili mlijeko dali pravi rezultat, potrebno je mnogo više umješnosti i umjetnosti nego li ih može pružiti i najbolje programirana elektronika. O tome svjedoče kupci koji pred malim pekarama strpljivo čekaju da majstor pekar iznese vruće plodove svog iskustva.

Čak i odojci, pizza i lepinje pečenjem u krušnoj peći dobivaju onu prepoznatljivu i nezamjenljivu aromu, kao da je i sama peć bitan sastojak dobrog recepta. I ne samo to. Izgleda da su rezultati to bolji što je peć »starinskija« i s manje tehničkih detalja. Krušna peć ne bi smjela predstavljati osobiti problem za samograditelje, pa su peći o kojima će ovdje biti riječ zaista jednostavne konstrukcije.

Ipak, uz svu jednostavnost i stoljetnu starost »modela«, postoje norme koje pri izradi valja poštovati kako bi peć pružila ono što od nje očekujete. Krušne peći su vrlo zahvalni i ekonomični objekti sa širokim mogućnostima upotrebe.

U krušnoj peći možete ispeći:

• kruh, lepinje, pogače, peciva,

• odojke, janjce, perad razne vrste,

• pizzu,

• đuveč i razna jela,

• papriku za zimnicu i ajvar,

• sušiti voće i povrće.

Peći koje vam ovdje prikazujemo, imaju površinu od oko 1m², što je dovoljno za 10-12 kruhova, ili dva odojka po 15 kg.

Budući da se radi o pećima koje prilikom upotrebe akumuliraju velike količine topline, nije preporučljivo graditi ih unutar stana, jer bi Ijeti boravak uz takvu peć bio nepodnošliiv. A peć koja stoji kao hladni ukras ne služi ničemu. Žbog toga morate unaprijed izabrati najbolje mjesto za izgradnju, dovoljno blizu da bude praktično, ali i dovoljno odvojeno da vam ne zagorči život.

SMJEŠTAJ KRUŠNE PEĆI

Ovisno o spretnosti samograditelja, osobinama i veličini krušne peći, te načinu upotrebe, peć može biti smještena na bilo kojem mjestu izvan stana. Najčešće se postavlja kao samostalni objekt na otvorenom prostoru, ali se tada mora izraditi i nastrešnica.

Peć može biti smještena u zemljani usjek unutar dvorišta ili unutar manje gospodarske zgrade koja se koristi i u druge svrhe. Ugostitelji znaju da je takva peć ukras svake vrtne restauracije pa nerijetko oko peći podignu pravu kućicu s visokim dimnjakom. Uostalom, sređena seoska domaćinstva imala su nekad posebnu zgradu u kojoj je pored krušne peći bilo ognjište, prostor za drva, spremište brašna, posuda i pribora. Nema razloga da i vi okolinu svoje krušne peći ne opremite na isti način. Tako će ugođaj biti potpun.

Pri ugradnji peći u postojeći objekt dijelovi peći moraju biti zračnom dilatacijom odvojeni od svih konstruktivnih elemenata, kako zbog različitih termičkih naprezanja ne bi došlo do oštećenja.

Da bi sva objašnjenja u vezi konstrukcije krušne peći bila jasnija, opisat ćemo osnovne dijelove i razne mogućnosti njihove izrade. Osnovni su dijelovi krušne peći:

• postolje krušne peći

• krušna peć

• dimnjak

Svaki od spomenutih dijelova može se sagraditi na različite načine i različitim materijalima. No, pođimo redom.

POSTOLJE KRUŠNE PEĆI

Postoljem se određuju osnovne karakteristike peći i njena namjena, pa je izbor rješenja prilično velik:

• Drvena konstrukcija: — na ćetiri drvena stupa, postave se poprečne grade koje će nositi peć. Ako se upotrijebe visoki stupovi, oni mogu poslužiti i kao nosači krova. U tom se slučaju na njih postavljaju rogovi, podrožnice, letve i crijep.

• Običnom opekom sazidaju se četiri zida debljine 25 cm, a četvrtasti prostor unutar zidova ispuni nabijenom zemljom, šljunkom ili šutom.

• Postolje mogu činiti i dva paralelna zida koji se spoje polukružnim svodom od 1/2 opeke.

• Dva paralelna zida ili četiri stupa od opeka mogu ponijeti i armirano-betonsku ploču na kojoj će se sazidati peć

• Masivno, četvrtasto postolje može se napraviti i od kamena ako ga u blizini ima u izobilju, što je čest slučaj u primorskim krajevima.

Uglavnom, postolje se može izraditi od svakog priručnog materijala koji pruža dovoljnu stabilnost i čvrstoću, a to je značajna ušteda.

OBLIK KRUŠNE PEĆI

Krušna peć ima samo jedan prostor za pečenje, a to je istovremeno i prostor za loženje. Idealan oblik krušne peći je jajolik, s odnosom, dužine prema širini 4:3.

Stražnji dio je polukrug, a prednji je oblikovan u dva kružna luka koji »izlaze« iz polukruga i spojeni su vratima peći. Ovakav tlocrt zahtijeva i kupolast svod čija maksimalna visina ne bi smjela prelaziti 60 cm, bez obzira na velićinu peći. Optimalni otvor peći je veličine 40×35 cm.

U prednjem dijelu peći nalazi se dimnjak i otvor za izbacivanje žara i pepela iz peći. Na otvore se postavljaju okviri za vrata od kutnog željeza, a i sama vrata su u stvari okvir od kutnog željeza ispunjen šamotnom opekom.

Ovakav oblik krušne peći je rezultat iskustva tradicionalnog graditeljstva.

Jednostavnije rješenje predstavlja izrada peći pravokutnog tlocrta i polukružnog poprečnog presjeka. Kod takve peći nije potrebno graditi kupolu, već se polukružni svod radi uz pomoć drvenog šablona.

Upotreba drvenih šablona olakšava zidanje svodova od opeke, a nakon što se konstrukcija osušila i stabilizirala, šablone i ostala drvena pomagala koja su ostala unutar peći jednostavno se spale pri prvom loženju.

Ako ste vični zidarskim poslovima, šablone vam neće trebati. Ipak, one omogućuju i manje vještim samograditeljima da sagrade peć bilo kojeg oblika. Neka od mogućih rješenja vidljiva su i na crtežima.

KONSTRUKCIJA KRUŠNE PEĆI

Svaka se krušna peć sastoji od poda i od svoda. Krušna peć bi mogla funkcionirati i bez dimnjaka, ali bi eksploatacija bila krajnje neekonomična, uz veliku opasnost od požara. Stoga su peć i dimnjak uvijek jedna cjelina, pa se pri zidanju kontinuirano prelazi s peći na dimnjak. O dimnjaku ćemo ipak govoriti kasnije…

Pri izradi poda krušne peći valja pripaziti na njegovu otpornost na visoke temperature i na kvalitetu vidljive površine koja se prilikom upotrebe peći ne smije oštećivati.

Tekst je preuzet iz sjanog časopisa SAM iz 1988. godine.

Najvažniji dio krušne peći je svod. Dok se pri gradnji drugih dijelova krušne peći odstupanja od plana ponekad mogu popraviti improvizacijom, svod traži dobro planiranje, točno mjerenje i urednost pri polaganju opeka. Izbor materijala određuju visoke temperature koje su potrebne za dobro funkcioniranje peći, a oblik svoda mora biti prilagođen namjeni krušne peći.

Svodovi krušne peći mogu biti kupolasti, segmentni, ravni, elipsoidni (jajoliki), ali uvijek tako postavijeni da omogućuju pravilno strujanje vrućeg zraka. I izbor materijala je velik. Svod se može graditi šamotnom opekom, punom opekom, ćerpićem, zemljom ili kamenom. Budući da je svod u neposrednom kontaktu s plamenom, unutrašnja strana krušne peći nikad se ne žbuka. Mogli bismo reći da ne postoji žbuka koja bi mogla izdržati dugotrajne »toplinske šokove«. Zbog toga se svodovi grade šamotnom opekom u šamotnom mortu, punom opekom u mortu od šamota, ili punom opekom u mortu od blata. Vapneni, produženi i cementni mortovi ne dolaze u obzir. Produženi mort se može primijeniti pri zidanju dijelova dimnjaka koji se nalaze iznad krušne peći. Za pravilnu izvedbu odabranog svoda najčešće se koristi drvena oplata u obliku šablone. Ona mora biti tako skrojena da omogući pravilno polaganje slojeva opeke i uredan završetak u tjemenu svoda. Nekoliko šablona pažljivo skrojenih prema karakterističnim presjecima krušne peći omogućit će kvalitetnu izvedbu svoda, bez obzira na njegov oblik. Kao oplata za zidanje može poslužiti i Ijeskovo pruće savijeno u obliku kupole ili svoda. Za povezivanje možete koristiti žicu. Metalne šablone ne dolaze u obzir, jer ih po završetku gradnje nije moguće izvaditi. Drvene šablone izgorjet će već pri prvom pokusnom loženju peći što od metalnih kontrukcija ne možemo očekivati. ZahvaIjujući takvoj oplati svod ili kupolu krušne peći moguće je, uz potrebnu pažnju, sagraditi već u prvom pokušaju. Iskusni majstori mogu to ućiniti i bez šablona.

Krušna peć se najćešće gradi punom opekom, i to s 1/2 opeke u mortu od zemlje (blata). To je vrlo ekonomićno rješenje, a u pogledu ćvrstoće i funkcije ni po čemu ne zaostaje za izvedbom u šamotnoj opeci i šamotnom mortu. Životni vijek takve peći obićno je oko 25 godina, što je sasvim dovoljno za domaću upotrebu.

Krušne peći o kojima je ovdje riječ ionako spadaju u grupu peći s prekidnim radom, kod kojih se vatra loži od prilike do prilike. Peći s neprekidnim radom, kakve najćešće susrećemo u pekarama, grade se od mnogo kvalitetnijih i trajnijih materijala.

Za peći koje ovdje opisujemo možete odabrati bilo koju velićinu tlocrta između 0,5 m² i 4,0 m². Kako se danas u ovakvim pećima gotovo nikad ne peče 10-12 kruhova istovremeno, površina od oko 3,5 m² bit će sasvim zadovoIjavajuća. U takvoj se peći ipak mogu odjednom ispeći i dva odojka.

Nakon zidanja, vanjske površine krušne peći valja ožbukati mortom od zemlje (blata) ili šamotnim mortom. Nakon sušenja cijelu peć obojite vapnom.

Ako vam je stalo do reprezentativnijeg izgleda, bit će potrebna dodatna konstrukcija oko cijele peći na koju možete složiti kaIjeve, keramičke pločice ili kamen.

Bilo bi vrijeme da na primjeru pogledamo kako bi tekla gradnja jedne krušne peći:

IZRADA POSTOLJA

Velićina postolja ovisi, naravno, o veličini peći koju želite sagraditi. U prošlom broju Sama opisali smo nekoliko načina gradnje postolja, a ovom prilikom ćemo se ograničiti na postolje s armirano-betonskom pločom. Pretpostavimo da se peć gradi u gotovom objektu koji već ima betonski pod izveden dovoljno kvalitetno da može ponijeti težinu krušne peći.

Na takvoj podlozi može se odmah započeti sa zidanjem:

• sazidat ćemo dva zida od pune opeke u produženom mortu, svaki u osam redova opeke.

• uz pomoć pripremljene oplate i armature preko takvin zidova izvest ćemo armirano- betonsku ploču u debljini dva reda opeke. Dobit ćemo ploču debIjine 14 cm, na kojoj se peć može zidati odmah, ali će oplata armirano-betonske ploče biti uklonjena tek nakon 28 dana.

IZRADA KRUŠNE PEĆI

Na plohi armirano-betonske ploče treba prije svega nacrtati raster s kvadratima veličine 19×19 cm pomoću kojeg će biti lako konstruirati jajoliku krivulju tlocrta peći. Stražnji dio peći napravit ćemo kao polukrug polumjera 57 cm, dok će suženje prema otvoru peći biti dijelovi kružnica polumjera 133 cm sa središtima na najširem dijelu peći. Da bi vam bilo razumljivije, pogledajte gornji crtež.

S vanjske strane nacrtanih linija može započeti polaganje opeka. Najprije se zidaju tri reda pune opeke u obliku zida debljine 25 cm. Zida se u mortu od blata, uz dodavanje 3% stočne soli.

Nakon ta tri reda zidanje se privremeno prekida, kako bi se u tom ograđenom prostoru napravio pod. Preko armirano-betonske ploče nasipava se sloj pepela od drva u debljini 4 cm. Nakon nabijanja, preko pepela dolazi sloj suhog pijeska u debljini 7 cm. Nakon poravnanja i sloj pijeska valja nabiti.

Na redu je zemljani pod. U tu svrhu najbolje će poslužiti zemlja s njive za kukuruz ili pšenicu. Najprije se ukloni sloj humusa do dubine od 20 do 30 cm, pa se lopatom iskopa potrebna količine zemlje. Zemlju valja dobro usitniti, ukloniti korijenje i vidljive nečistoće, a ako je izrazito »masna« dodaje se malo pijeska. U zemlju se umiješa 3% stočne soli (100 kg zemlje – 3 kg stočne soli).

Tako pripremljena zemlja poprska se vodom tek toliko da bude vlažna, a zatim se stavlja preko sloja nabijenog pijeska. Nakon poravnavanja zemljanog nasipa, započinjemo nabijanje do debljine 10 cm. Za nabijanje se možete poslužiti metalnim utegom. Taj dio posla traži malo strpljenja, jer nabijanje traje sve dok se na površini zemlje ne pojave sitne kapIjice vode, kao da se zemlja orosila. Zemlja mora biti dobro nabijena i zaglađena, jer je to ujedno i završna, vidljiva ploha poda krušne peći.

Kad je zemljani pod gotov, izrađuju se šabione ili oplata svoda. Kad smo oplatu postavili na pravo mjesto, valja još jednom provjeriti sve mjere, kako bi se zidanje moglo nastaviti bez straha od greške. Započinje se s tri reda pune opeke (mogu biti i tri dvostruka reda po 12 cm), a nastavlja do tjemena svoda polovicama pune opeke tako da svod bude debeo 12 cm. Za zidanje svoda primijenit ćemo mort od zemlje (blata).

Prije zidanja peći moraju biti napravljeni svi bravarski etementi: vrata krušne peći, zatvarač otvora za žar i pepeo, zatvarač dimjaka i odzračivači koji se ugrađuju na bočnim stranama peći. Svi ovi elementi uzidavaju se na predviđena mjesta istovremeno sa zidanjem peći.

Paralelno sa zidanjem svoda iii kupole, zida se i prednja strana peći, koja se nakon određene visine nastavlja u dimnjak. Problemi se javljaju u gornjim redovima svoda peći, kad s 12 redova opeke treba priječi na 13. ili završni red. Kako je u prednjem dijelu svod sužen, s devetog reda se prelazi na trinaesti (završni) tako da se tri reda koja nedostaju ispune »tesanom« opekom, komadićima opeke i blatom.

Kad je svod gotov, nastavija se sa zidanjem dimnjaka punom opekom u mortu od btata, da bi se nakon nekoliko redova prešlo na primjenu vapnenog morta ili produženog morta.

Vanjska povrsina peći prekriva se mortom od blata u debljini od 5 cm. Preostaje još samo da peć obijelite vapnom.

Gotovu krušnu peć treba sušiti najmanje 15 dana. Pritikom sušenja svi otvori na peći moraju biti otvoreni, kako bi zrak strujanjem pospješio sušenje. Nakon sušenja, peć se može potpaliti, ali bi bilo dobro da se prvo loženje iskoristi tek za spaljivanje oplate, nakon čega vatru treba ugasiti.

Preporučljivo je da se prije upotrebe peć još dva-tri puta kratkotrajno podloži kako ne bi došlo do pojave pukotina u konstrukciji peći. Ako želite da vam peć doživi »duboku starost«, budite strpIjivi. Oprezno uhodavanje peći uvijek se isplati.

• • •

U prošlom broju Sama opisali smo više mogućnosti pri izboru obiika peći i materijala. Očigledno je da u obzir dolaze različite varijante. Da biste bolje sagledali koje vam se mogućnosti pružaju pri gradnji vlastite krušne peći donosimo i dva primjera. Na crtežima su vidljivi karakteristični presjeci, a označene su i dimenzije.

Obje su peći sagrađene na temelju iste konstrukcije tlocrta, ali se međusobno razlikuju u postoIju. Nazvali smo ih Tip A i Tip B.

Ako pažljivo pregledate crteže, vidjet ćete da je u njima sadržano sve što je potrebno uzeti u obzir prilikom gradnje.

Ako vašu peć namjeravate intenzivno koristiti, gubljenje topline bi moglo osjetno povećati potrošnju ogrjevnog drva. Da bi se to spriječilo cijelu krušnu peć možete ozidati tako da nastane kocka sa zidovima debljine 25 – 58 cm. Prostor između krušne peći i zidova najjednostavnije je ispuniti pepelom ili suhim pijeskom. I izolacija od mineralne vune bit će odlično, ali ne i najjeftinije rješenje. Efikasnost krušne peći možete povećati i izvođenjem dimovodnih kanala u dvostrukom svodu peći, tako da vrući zrak na putu do dimnjaka dodatno grije svod. Jedno od mogućih poboljšanja može biti i dvostruki dimnjak. Jednim dimovodom odvodi se dim iz peći, a drugi služi za odvođenje dima i vrućeg zraka iz prostora ispred vrata krušne peći. Ovakvo je rješenje osobito pogodno pri gradnji krušne peći u zatvorenom prostoru.

Za bolju kontrolu rada peći možete ugraditi i električne termostate koji će na vrijeme signalizirati da je željena temperatura postignuta, što može uštedjeti prilično goriva. I prozorćić od vatrootpornog stakla dobro će poslužiti protiv mogućih neugodnih iznenađenja kod pripremanja raznih jela.

lako bi za pečenje kruha bila dovoljna visina svoda od 40 cm, u svim primjerima smo predvidjeli visinu od 60 cm koja je pogodnija za univerzalnu upotrebu peći (odojci, razna jela u loncima), a to je prednost koja uvelike nadoknađuje izvjesnu razliku u efikasnosti peći.

BRAVARIJA KRUŠNE PEĆI

Svi metalni dijelovi krušne peći moraju biti napravljeni prije početka gradnje. Zbog toga je važno da unaprijed odredite način zidanja, veličinu peći te veličinu vrata, dimovoda, otvor za pepeo i žar, otvora za odzračivanje i drugih dijelova potrebnih za rad peći.

Kvaliteta bravarskih elemenata neka vam ne predstavlja problem. Peć će raditi podjednako dobro i s prvoklasnim elementima i s običnim improviziranim dijelovima. Nije rijedak slučaj da umjesto propisnih vrata peć zatvara komad željeznog lima…

Pretpostavljamo da vam je ipak stalo do urednog izgleda vaše krušne peći, pa smo pripremili i neka rješenja koja možete ostvariti bez mnogo poteškoća. Bravarske dijelove valja raditi od kutnih željeznih profila i limova. Budući da je brtvljenje peći prilično važan uvjet njene efikasnosti, bilo bi dobro da vrata i drugi dijelovi bravarije budu izolirani šamotom ili nekim drugim prikladnim materijalom.

• Vrata krušne peći neka budu dvokrilna. Za okvir dovratnika i okvire krila može se upotrijebiti kutno željezo 30/30/3mm. Unutarnja dimenzija okvira tada je 500/350 mm, a za sidrenje u zidu koriste se dva komada armaturnog željeza promjera 6 mm. Svako krilo vrata ima vanjske dimenzije 180/348 mm, a zatvoreno je limom debljine 3 mm. Okvir vratnog krila može biti i od plosnatog željeza 30/3 mm, ali se tada ne može izolirati.

• Zatvarač dimnjaka ugrađuje se u dimnjak prilikom zidanja. Napravljen je od željeznog lima veličine 2×240/80/3 mm zavarenog na okruglu željeznu šipku promjera 16 mm koja mora biti dovoljno dugačka da barem jednim krajem izviruje iz dimnjaka. U stijenke dimnjaka moraju se uzidati i dva komada željezne cijevi promjera 16 mm u koje se utaknu krajevi šipke.

• Zatvarač otvora za pepeo i žar napravljen je od kutnih žeIjeznih profila 30/30/3 mm i lima debljine 3 mm. Dio koji ulazi u otvor ima dimenzije 180/120 mm. Poželjno je da i ovaj zatvarač bude izoliran šamotom.

• Zatvarač odzraćivanja je napravljen od komada željezne cijevi promjera 80 mm koja je na jednom kraju zatvorena krugom od lima debljine 3 – 4 mm promjera 140 mm. Šupljinu cijevi vaIja ispuniti šamotom, a na limenom poklopcu napraviti ručicu.

• Posuda za žar i pepeo ima dimenzije 480/300/600 mm i napravljena je od lima debljine 2 mm.

Sve ove dijelove bravarije krušne peći možete napraviti i na neki drugi naćin. Ovo je tek naš prijedlog, ali i objašnjenje crteža koje objavljujemo.

ŠABLONA ZA ZIDANJE SVODA KRUŠNE PEĆI

Ako ste odlučili da svod vaše krušne peći sazidate uz pomoć drvene šablone, na ovom crtežu su označene mjere potrebne za krojenje šablone. Radi se o šabloni za tipičan svod krušne peći ovalnog tlocrta.

Kao materijal mogu poslužiti ploče iverice ili ploće od sastavljenih dasaka. Polaganjem šiblja ili uskih traka lesonita preko rubova »rebara« nastat će kalup po kojem se bez teškoća mogu polagati redovi opeke za svod krušne peći. Šablonu možete napraviti i od raznih komada dasaka i letava. Moguća su i druga rješenja, ali valja imati na umu da nakon zidanja šablonu ili kalup treba odstranrti tako da ne dođe do oštećenja konstrukcije peći. Drvene šablone najjednostavnije je spaliti prilikom prvog loženja.

PRlBOR KRUŠNE PEĆI

Pribor krušne peči čine razna pomagala za loženje i ćišćenje krušne peći:

lopate za žar i pepeo
plitka motika za skupljanje žara i pepela
drvene motke za podsticanje vatre
sjekire za pripremu granja i drva
brezova metla
obićna metla
žica i četke za čišćenje dimovodnih kanala
metla od lanenih ili pamučnih krpa za čišćenje krušne peći
kanta s vodom
željezne kuke za izviačenje posuda iz peći
posuda za žar i pepeo

ZIDANJE KRUŠNE PEĆI POLAGANJEM OPEKA PO OPLATI (ŠABLONI)

Pri zidanju svoda treba nastojati da spojnice između redova opeke s unutrašnje strane (prema ložištu) budu što uže kako bi mort bio manje izložen vatri. Da bi se to postiglo, slojevi morta na unutrašnjem rubu ne smiju biti debiji od 5 mm, dok s vanjske strane mogu biti široki kako bi opeke pravilno slijedile zakrivljenost šablone. Sa svakim novim redom opeke spojnice su sve strmije nagnute prema središtu zakrivljenosti svoda, tako da spojnice uz posljednji, najviši red u tjemen svoda budu gotovo okomite.

Ako prilikom zidanja niste zadovoljni postignutim nagibom, opeke možete i »tesati« tako da suženom stranicom budu okrenute prema ložištu. Tjemeni red opeke učvršćuje cijeli svod, pa bi bilo dobro da opeke kojima završavate svod poput klina budu utisnute između dva pretposljednja reda.

Budući da bi zidanje čistim šamotnim mortom nepotrebno povećalo troškove, preporučujemo vam mort od smjese ilovače i šamotnog brašna u omjeru 1:2. Da bi mort bio što plastičniji, dodajte mu 2-3 žličice kuhinjske soli otopljene u čaši vode. Pepeo možete dodavati samo u minimalnim količinama.

Svod zidamo polovicama pune opeke (1/2 opeke). Pri zidanju prvih šest redova neće biti nikakvih problema. Nakon toga stvari se pomalo kompliciraju, jer je za postizanje potrebne zakrivljenosti svoda pogodniji trapezni presjek opeke. To se može korigirati nanošenjem morta ili »tesanjem« opeka. Kako se svod oblikuje jajoliko, neki će redovi »nestati«, pa će vam u takvim situacijama trebati i 1/4 opeke, a ponekad i krhotine opeka.

No, pođimo redom. Nakon završena tri »ravna reda« na armirano-betonskoj ploči mora se napraviti pod u debljini ta tri reda opeke. Izradu poda već smo ranije temeljito prikazali. Nakon sušenja, na pod peći polaže se šablona (»kalup«) i zidaju prva tri reda svoda. Redovi 4 i 5 ne zidaju se do prednjeg ruba kraja peći, već se završavaju tesanjem opeka i krhotinama. Redovi 6 i 7 zidaju se u punoj dužini, a red 8 ce biti kraći. Nadopunjava ga se ponovno tesanjem opeka i krhotinama, kako bi red 9 došao na ravnu podlogu u punoj dužini. Redovi 10, 11, 12 i 13 zidaju se sve do prednjeg kraja peći, pa tako nastaje uredno suženje. Trinaesti red uklinjuje se na vrhu svoda. Suženje možete postići i skraćivanjem nekih drugih redova. Najvažnije je da posljednji red bude kao klin u tjemenu svoda.

MOŽE I BEZ DRVENE ŠABLONE

Na armirano-betonskoj ploči postolja obzida se prostor za pod peći, a zatim se umjesto nabijenog pepela i pijeska položi sloj tervola debljine 6-8 cm. Preko tervola stavlja se PVC-folija kao zaštita tervola od vlage. Na PVC-foliju dolazi sloj gline debljine 3 cm na koji se polažu šamotne opeke. Reške među opekama zaliju se šamotnim mortom (šamotno brašno i vodeno staklo) i pod je gotov. Nakon toga pristupa se gradnji prednje strane peći uz ugradnju željeznih vrata. Cijeli prostor buduće krušne peći ispuni se šljunkom tako da šijunak bude nabijen u obliku kupole. Tijesno, jedna uz drugu, po šljunku se postavIjaju šamotne opeke uz pažljivo ispunjavanje reški među opekama glinom.

Po završenom zidanju, cijelu kupolu oblijepi se slojem gline u debljini 3 cm. Preko gline se zatim položi PVC-folija, a preko nje tervol debljine 6-8 cm. Preko tervola dolazi još jedna PVC- folija, a preko nje se nabije obična zemlja. Kad je posao završen, otvore se vrata peći i ukloni šljunak koji je poslužio umjesto šablone.

Gotova peć ima ravne vanjske zidove, tako da izgleda kao kocka. Izvedba je zaista jednostavna, a zahvaljujući tervolu i debelom sloju zemlje, gubici topline su minimalni.

POPIS MATERIJALA

Da bismo vam otakšali procjenu troškova i utroška materijala donoamo približne količine pojedinih vrsta malerijala potrebnih za izradu tipične krušne peći:

1. PUNA OPEKA – 850 kom

280 za postolje

270 za peć

270 za dimnjak

2. CEMENT – 250 kg

3. VAPNO – 200 kg

4. ŠAMOTNA OPEKA (deb. 8 cm) 50 kom.

5. ŠAMOTNO BRAŠNO – 100 kg

6. ŠLJUNAK – 0,5 m³

7. PIJESAK – 1 m³

8. PEPEO OD DRVA – 0.2 m³

9. BETONSKO ŽELJEZO

Φ 14 na 10 cm, duzine 160 cm 20 kom.

Φ 6 na 25 cm. dužine 200 cm 7 kom.

DRVO, VATRA I PEPEO

Peći o kojima je ovdje riječ isključivo se lože drvom. Pravilo je da se loženje započinje granjem, a završava cjepanicama debljine od 10 cm. Krušna peć se obično loži granjem i drvom bagrema, graba, bukve i hrasla, a vrlo cijenjeno gorivo predstavlja vinova loza. Ne preporučuje se loženje drvom plantažnih voćaka koje je često natopljeno raznim zaštitnim sredstvima.

Pri loženju ne valja pretjerivati s plamenom. Plamen smije dopirati samo do ulaza u dimnjak. Intenzitet vatre i dužina loženje ovise o vrsti hrane koja se u peći priprema. Pravilno loženje uči se postupno, sve dok se dobro ne upozna »duša peći«.

Pepeo se često čuva za posipavanje povrtnjaka i voćnjaka. Nekad se upotrebljavao pri pranju bijelog rublja.

Po završetku loženja u peći preostaje znatna količina kvalitetnog žara koji se može upotrijebiti za pripremanje roštilja.

O PEČENJU

Pri pečenju kruha i odojaka prvih petnaestak minuta predstavlja kritičan period, jer je peć tada pregrijana. Zbog toga se u peć najprije stavljaju lepinje, a kad se nakon dvadesetak minuta ispeku, na red dolazi kruh ili odojak kojeg u početku valja okretati da ne zagori. Prekrivanje odojka aluminijskom folijom u prvim minutama pečenja otklonit će tu opasnost.
Za pripremanje kruha potrebno je posuđe za čuvanje brašna, radni stol, korita za miješanje tijesta, razne posude i lopate za unošenje i vađenje kruha iz peći.
Za pečenje odojka potrebna je posuda od lima (2 mm) koja na krajevima ima nosače ražnja visoke 7 cm. Dimenzije posude (tepsije) neka budu 110/35/6 cm kako bi se bez teškoća mogla upotrebljavati u pećima opisanim u ovoj seriji. Za pripremu drugih vrsta jela koriste se razne vatrostalne posude, najčešće od keramike. U krušnoj peći može se peći i »pekom«.

NA KRAJU – OPREZ!

Krušne peći mogu biti vrlo opasne ako se vatra u njima ne može u potpunosti kontrolirati. Zato treba pažljivo odabrati mjesto za gradnju krušne peći, prilikom gradnje (osobito dimnjaka) paziti na solidnost izvedbe, a pri loženju vatre i skupljanju žara postupati oprezno. U blizni krušne peći trebala bi uvijek biti dostupna veća količina vode ili vodovodni priključak.
Bez obzira na sva ova upozorenja, rad s krušnim pećima predstavija pravo zadovoljstvo…

Dipl . ing. arh. Petar Pantić

Izvor:http://uzitak.wordpress.com/