Jeste li znali da pH tla možete provjeriti i sami?

Za razliku od kompliciranih i zahtjevnih analiza zemljišta koje nemalo koštaju, postoji i brzo, jednostavno i jeftino testiranje tla, koje vas košta samo vremena i pokoju namirnicu iz kuhinje. Umjesto angažiranja nadležnih laboratorija, je li zemlja alkalna ili kisela možete saznati i sami za samo nekoliko minuta. Dakle, ako imate komad obradive površine, prije nego što se upustite u avanturu sijanja i sadnje, odvojite par minuta kako biste ustanovili čime raspolažete.

Za instant analizu tla su vam potrebne dvije tegle, malo octa, soda bikarbona i naravno, uzorak zemlje (i to dvije čaše).

Recept za brzu analizu tla

U svaku teglu sipajte po čašu zemlje čiju pH vrijednost utvrđujete, a potom u samo jednu teglu sipajte čašuocta. Ako dođe do reakcije i mješavina se počne pjeniti – zemljište je alkalno. Ako reakcija izostane, u drugu teglu sipajte malo vode i sodu bikarbonu. Ako sada dođe do pojave mjehurića – zemlja je kisela. Ako se, pak, ni u jednom slučaju ništa nije dogodilo, zemljište je pH balansirano.

Kiselost tla je izuzetno velik problem, ne samo za uzgoj biljaka – jer u kiseloj sredini dolazi do redukcije nitrata i nitrita pa biljke teže iskorištavaju dušik, koji pak štetno djeluju za zdravlje čovjeka.

Točna analiza tla ovisi o uzimanju uzoraka na određenoj parceli. Uobičajeno je da se kod uzorkovanja veilikih poljoprivrednih površina uzimanje uzoraka obavlja po putanji zamišljenog slova W koje pokriva cijelu površinu. Uzorci se ne bi smjeli uzimati u područjima koja su blizu živica, ispod drveća ili su uz zgrade.

Uzorci se uzimaju na različitim dubinama, ovisno za koju se kulturu radi kemijska analiza. Za ratarske dubine uzimaju se uzorci do 30 cm dubine, a za višegodišnje kulture od 0 do 30 i od 30 do 60 cm dubine (dvije dubine).

Kako učiniti tlo manje kiselim?

Kiselost će utjecati na to kako biljke rastu – neke biljke vole kisela tla, dok druge više vole neutralne uvjete i najbolje rastu kad je pH između 6-7,5. Razlog potrebe za neutralnim pH je fosfor. Biljke trebaju topljivi fosfor da bi mogle rasti, razvijati cvjetove i plodove. pH vrijednost koja je viša ili niža od tog raspona će uzrokovati netopljivost fosfora, a element neće biti preuzet od strane korjenskog sustava. Nizak pH tla također će omogućiti topljivost aluminija u tlu. Aluminij nije potreban za rast biljaka te će biti otrovan za biljke kako mu se koncentracija povećava. Glinena tla imaju tendenciju da budu kisela, iako ne uvijek, a to s vremenom može štetno utjecati na biljke. Sastav tla ovisi i o geografskoj lokaciji, primjerice tla formirana od granita i pješčenjaka će biti vrlo kisela, dok je tlo formirano od vapnenca i krede gotovo uvijek alkalno.

Tlo je često zakiseljeno i lišćem koje pada na tlo i raspada se, primjerice borovi stvaraju gusti sloj iglica u blizini drveća. Neki vrtlari stoga dodaju kavu koja će oksidirati kompost – kako ne bi postao previše kiseo za većinu biljaka. Korekcija suvišne kiselosti tla provodi se unošenjem vapnenih materijala kao što su živo ihidratizirano vapno, dolomit, lapor, različite otpadne vrste mulja koji su bogati Ca i Mg.

Važnost kalcija u tlu

Poljoprivredna tla sadrže različite količine kalcija, koji u tlu ima dvostruku ulogu: kao kompleksni čimbenik plodnosti tla i biljno hranjivo. Kalcij je u tlu glavni neutralizator kise­losti, održava povoljnu reakciju tla, omogućava razvoj kori­snih bakterija u tlu i potiskuje gljivice. Kalcijem održavamo povoljnu strukturu tla, indirektno poboljšavamo razgradnju organske tvari i aktiviramo druga hraniva, a za biljku je važan i kao građevni element.

Evo i male grafike o kretanju elemenata ovisno od pH vrijednosti.

Izvor  www.agroklub.com