Dok je zima vreme kada zemlja odmara a biljke miruju, za baštovana je to pravo vreme za planiranje uređenja svoje bašte. Pre nego što krenete u planiranje plodoreda i poljosmene, treba utvrditi koliko i kojeg povrća želite proizvesti.
Polazeći od osnovnih potreba za određenim povrćem, možemo utvrditi i koji prostor treba da zauzimaju određene povrtarske kulture. Tek nakon toga treba napraviti dobar plan setve i smene useva tako da nam bašta tokom cele godine bude maksimalno iskorišćena.
U tabeli su prikazane prosečne potrebe odrasle osobe za povrćem (prema preporuci nutricionista), prosečni prinosi po m2 i prostor koji je potreban u bašti da bi se ta količina povrća proizvela.
Plansko određivanje potrebne količine povrća za potrebe vaše porodice, pomoći će oko planiranja plana setve i sadnje povrća o čemu će biti reči u narednim tekstovima.
Na ovaj način, rešavate problem proizvodnje povrća kada to morate uraditi na maloj količini zemlje.
Izvor: www.poljosvet.com
Slično:
PLAN ZA SAMODOVOLJNOST U OBLASTI HRANE (bašta)
Kako početi vrt
Povrće, kako početi?
Kućne biljke – čuvari vašeg zdravlja
Navodnjavanje 1deo
Permakultura 2 deo
Veći, zdraviji i ukusniji plodovi: Upotreba humusa kalifornijskih crvenih glista
Baštenske kolonije – srce velegrada
Da li vi imate rezervni plan?
ZAČINSKE BILjKE UMESTO PESTICIDA U BAŠTI
Projektovanje dvorišne farme
Permakultura
Kako da četvoročlana porodica živi od povrtarstva?
ZEMLJIŠTE U ZATVORENOM PROSTORU/ SOIL IN CLOSED SPACE
ZAČINSKO I LEKOVITO BILJE – VREME SETVE I MESTO U BIO BAŠTI
Deca nam odrastaju u sterilnoj tvrđavi
Veoma zanimljivo i poticajno.Ja, lično, kad planiram sadnju vodim računa i o potrebi svojih životinja( kokoške,patke, zeke, koze),Uzgajam ih pored ostalog, i zbog toga da “ zatvorim krug“.U svojoj ishrani koristim mimo proizvoda domačinstva, samo ono što moram( sol, šećer, ulje, brašno i ponekei začin).Uglavnom iskorištavam vlastite resurse.Prizvedem dovoljno voća i povrća a otpada gotovo da i nema, jer dijelove koje ja ne pojedem koristim kao dodatak u ishrani životinja.Na primjer- kukuruz,zrno koristim za ishranu , svoju i svojih životinja, goli klip kad ostranim zrno, sušim i koristim zimi za potpalu, stabljike dajem kozama a ono što ostane iza njih isječem na sitne dijelove i bacam na stajnjak.Stajnjak koristim naredne godine za uzgajanje novih biljki.Eto tako zatvaram krug.Svaka biljka se koristi na specifičan način ali uglavnom ništa ne bacam.Pozdrav.
Veoma zanimljivo i poticajno. Ja, lično, kad planiram sadnju vodim računa i o potrebi svojih životinja( kokoške,patke, zeke, koze),Uzgajam ih pored ostalog, i zbog toga da “ zatvorim krug“.U svojoj ishrani koristim mimo proizvoda domačinstva, samo ono što moram( sol, šećer, ulje, brašno i ponekei začin).Uglavnom iskorištavam vlastite resurse.Prizvedem dovoljno voća i povrća a otpada gotovo da i nema, jer dijelove koje ja ne pojedem koristim kao dodatak u ishrani životinja.Na primjer- kukuruz,zrno koristim za ishranu , svoju i svojih životinja, goli klip kad ostranim zrno, sušim i koristim zimi za potpalu, stabljike dajem kozama a ono što ostane iza njih isječem na sitne dijelove i bacam na stajnjak.Stajnjak koristim naredne godine za uzgajanje novih biljki.Eto tako zatvaram krug.Svaka biljka se koristi na specifičan način ali uglavnom ništa ne bacam.Pozdrav.