Biodinamička poljoprivreda – razmena energija

Sve se više i više u svesti ljudi javlja nepobitna činjenica da je danas uobičajeni način obrade zemlje i uzgoja biljaka i životinja došao u slepu ulicu. Kako bi se osigurali visoki prinosi, potrebna je sve veća količina hemijskih sredstava. Zbog toga tlo postaje sve lošije, a visoki prinosi ne znače i istovremeno i dobar kvalitet proizvoda. Biljke koje se uzgajaju uz primenu hemijskih sredstava postaju sve neotpornije na bolesti.Cena uzgoja poljoprivrednih proizvoda sve više raste, a njihova količina u razvijenim zemljama Zapada daleko nadilazi potrebe stanovništva. Ti se viškovi zbog visoke cene proizvodnje ne mogu nikome prodati već se ili uništavaju ili poklanjaju u obliku tzv. «humanitarne pomoći» trećem svetu što u suštini nije ništa drugo nego samo jedan od oblika rešavanja nagomilanih zaliha. S druge strane taj način poljoprivrede ima još čitav niz popratnih štetnih posledica od kojih neke ozbiljno ugrožavaju ekološku ravnotežu sredine u kojoj živimo. Ne samo da se smanjuje količina plodnog humusa i da dolazi do erozije tla, nego se u tlo ulažu razne hemikalije, a naročito teški metali, koji tamo ostaju godinama. Ta sredstva postupno prodiru u dubinu i ulaze u podzemne vode čime ih često čine neupotrebljivim za piće. Pa i sama proizvodnja pesticida i kemijskih đubriva ima čitav niz ekoloških štetnih pojava. Osim toga, za proizvodnju tih sredstava potrebna je velika količina energije.

I sam način poljoprivredne proizvodnje u obliku monokulture i držanja velikog broja životinja koje su stalno u zatvorenim prostorima čini i jedne i druge naročito osjetljivima na bolest. To opet zahteva povećanu upotrebu pesticida kod uzgoja biljaka i antibiotika kod uzgoja životinja. Poseban je problem neprirodna hrana stoke(koštano brašno) koja je uzrokom npr pojave tzv. «kravljeg ludila» kod životinja i ljudi.

Konačno, treba postaviti pitanje nije li utrošena količina energije u konvencionalnoj proizvodnji hrane veća od one koju tako proizvedenom hranom dobijamo?
Konvencionalna proizvodnja svesna je slepe ulice u kojoj se našla i održava se nizom palijativnih mjera kao ograničavanjem poljoprivrednih površina za pojedine poljoprivredne kulture, te visokim državnim subvencijama. Negativna strana primjene hemije u poljoprivredi pokušava se u posljednje vreme ukloniti genetikom, koja sa svoje strane nije jeftina i čije su posedice , kako na biljke tako i na ljude, danas potpuna nepoznanica. Sve te mere ne mogu donijeti trajno rešenje, ne mogu popraviti kakvoću proizvoda, niti mogu uzgoju biljaka i životinja pružiti sigurnu budućnost. Potreba da se nešto mijenja polako ulazi u svest ljudi, kako potrošača tako i proizvođača. Ima sve više potrošača koji traže zdravu hranu, a na svim kontinentima postupno raste i broj proizvođača koji takvu hranu proizvode. Što će više ljudi izbegavati konvencionalno proizvedenu hranu, to će po zakonu ponude i potražnje nužno rasti i broj proizvođača koji se ne služe tim načinom proizvodnje. Nema sumnje da su tzv. «zdravi proizvodi» skuplji, ali i kad kupujemo cipele gledamo da ne kupimo one koje se kod prve jače kiše raspadnu, već one koje ćemo moći nositi godinama. Na rešenje svih ovih problema već je davno ukazao Rudolf Steiner koji je 1924. održao niz predavanja u dvorcu Koberwitz (tada Njemačkoj, danas Poljskoj) pred skupinom intelektualaca i poljoprivrednika u kojima je izneo načela nove biološko-dinamičke poljoprivrede, koja vrede još i danas. To je bio ujedno i prvi zaokruženi prikaz novog načina uzgoja biljaka i stoke i svi današnji različiti pravci ekološke poljoprivrede proizlaze manje ili više iz tih poticaja.

Početak biološko dinamičke poljoprivrede

Iz Steinerovih predavanja jasno proizlazi da on Zemlju smatra živim organizmom na koji deluju snage i ritmovi iz svemira. Svako poljoprivredno imanje mora biti zaokružen i sam sebi dostatan organizam. Prema tome, mora postojati određen uravnotežen odnos između broja životinja na imanju i poljoprivrednih površina. Mora postojati određen plodored i raznolikost kultura. Potpuno izbacuje monokulturu. Đubrenje ima zadatak da oživi humus i time stvori zdravu i otpornu biljku. Štetočine koje se jave treba uklanjati prirodnim sredstvima. Uzgoj stoke mora biti što više na otvorenom, a broj stoke mora odgovarati veličini dobra. Steiner je smatrao da je prelazak na modernu, hemikalijama tretiranu poljoprivredu veliki problem. Bio je uvjeren da je kvaliteta hrane u njegovom vremenu pala i verovao je da su uzrok problemima umjetna gnojiva i pesticidi. Povećanjem poljoprivredne mehanizacije Steiner je smatrao da se priroda sve više degradira i gubi životnu snagu. Biodinamička farma funkcioniše jednako kao i organska, no ne upotrebljava pesticide, herbicide i slično, no uz to postoje razne poljoprivredne metode svojstvene samo biodinamičkoj poljoprivredi. Uključuju različit način pripreme polja i komposta te upotrebu astrološkog kalendara pri određivanju vremena sadnje i žetve. Riječ je o mesečevom sjetvenom kalendaru. S obzirom na to da se biodinamička poljoprivreda temelji na holističkom poimanju, smatra se da su uticaji planetarnih ritmova na razvoj biljaka i životinja jednako važni segmenti poljoprivrede.

Mesečev sjetveni kalendar

Kako je moguće da jedno te isto sjeme posejano u istu zemlju, tretirano na posve jednak način, daje različite plodove? Nadahnuta učenjima Rudolfa Steinera, Maria Thun krenula je s istraživanjima. Uzrok problema trebalo je potražiti u nekoj drugoj dimenziji, a ne u prostoru i samim biljkama, a sljedeća dimenzija bila je vreme. Maria Thun počela je pratiti ritmove planeta i Meseca, impulse koje oni prosljeđuju na Zemlju ciklusima svojih svemirskih pozicija i međusobnih odnosa. Istražujući dalje, sve je više uticaja otkrivano delovanjem 12 zviježđa zodijaka. Ona deluju putem Sunca, Meseca i planeta, a ovi svoje snage posreduju biljkama preko klasičnih elemenata: toplote, svetla, vode i zemlje. Vreme setve, dakle kada seme biva predano zemlji, deluje i oblikuje najjače. Vrijeme presađivanjatakođer je od velikog značenja. Ono može pojačati ili oslabiti impulse setve. Isto tako je važno i vreme obrađivanja tla, jer u to vreme zemlju otvaramo uticajima i poticajima kosmosa. Ako je trenutak povoljno odabran, potičemo rast. Godine i godine pokusa bile su potrebne da bi se razumeo, povezao i stvorio sistem kojeg danas poznajemo kao biološko-dinamička metoda poljoprivrede. Mesec u 27,3 dana jedanput obiđe Zemlju. Za vrijeme tog kruženja prolazi mimo svih 12 područja zodijaka. Svaka 2 – 4 dana dolazi pred novo sazvežđe. Mesec posreduje na Zemlju snage onog sazvežđa ispred kojeg putuje, i to putem klasičnih elemenata. Po 3 sazvežđa uvijek stvori jedan trigon, 12 sazvežđa stvara 4 trigona. Svakom od trigona pripisujemo jedan od klasičnih elemenata. Sunce, Mesec i planete takođe poseduju energije elemenata vode, zemlje, svetla i topline. Kada se usklade uticaji pojedinih elemenata i sazvežđa, tad dobijamo određene povoljne impulse određenog elementa koji blagotvorno utiče na biljku. Tim konstelacijama nastaju vremenske prilike. Naprimer kada planeti elementa topline, Saturn, Merkur i Pluton prolaze ispred sazvežđa Ovna, Lava i Strelca, koji isto poseduju element topline, uticaj elementa se pojačava tako da u te dane možemo očekivati toplije vremenske prilike i snažan uticaj na plod biljke. To su povoljni dani. S druge strane, ako planet jednog elementa prolazi ispred sazvežđa oprečnog elementa, dolazi do slabljenja uticaja ili do promene snaga, pa možemo očekivati hladnoću ili vlagu. No postoje i nepovoljni dani koji donose nepovoljne uticaje, i to se najčešće događa kada se planeti nalaze u čvorovima, kada dosegnu tačku presecanja putanja. Kada Mesec na svojoj uzlaznoj ili silaznoj putanji seče Zemljinu ekliptiku. Tako dolazi do pomrčine i pokrivanja. Planeta bliža Zemlji prekida ili menja delovanje udaljenijeg, te nastaju nepovoljni uticaji koji su izuzetno nepovoljni za setvu i berbu. Seme posejano u takve dane verojatno uopšte neće proklijati, no ako i krene u rast, biljka neće imati svoje prave karakteristike ni kvalitete. Klasičnim elementima treba dodeliti određene biljne organe. Tako postoji prirodna podela bilja prema elementima: biljke korena – element zemlja, biljke lista – element voda, biljke ploda – element toplina i biljke cveta – element svetlo. Prilikom svakih devet dana Mjesec dolazi pred trigon jednog te istog tipa. Okopavanjem i prskanjem kremenom koje sprovodimo u ritmu trigona podstičemo impulse koje je seme primilo tokom setve. Mesečev setveni kalendar izrađuje se i izdaje za svaku pojedinu godinu.

Biodinamički pripravci

Na osnovu dubokog i pomnog dugogodišnjeg izučavanja, praćenja pokusa na poljima i vrtovima, a ne tek nadriezoterije kao što se nekom može naizgled činiti, osmišljeni su biodinamički pripravci koji se razlikuju po načinu spravljanja i načinu primene. Neki pomažu biljkama u razvoju, nekima se tretira tlo, a neki sudeluju u stvaranju komposta. U njima nema umetnih primesa, sastojci su odabrani s ekološki odabranih površina, a način i vrieme pripreme od velike je važnosti. Osnovni je biodinamički pripravak tzv. gnoj iz roga. On se koristi za prskanje po zemlji, nakon što je u istoj odležao od jeseni do proljeća, zakopan, te nakon toga promiješan u vodi. A zašto rog, kravlji rog? Najkraće rečeno, on se koristi da se povežu sile Zemlje i sile svemira. U rogu ima nešto što je zahvaljujući svojoj osobitoj prirodi i biti pogodno da vraća životna i astralna zračenja u unutrašnji život. U tom gnoju konzervirane su sve životne snage, te se u sadržaju kravljeg roga nalazi izuzetno koncentrisana, oživljujuća gnojidbena snaga. Uz gnoj iz roga obavezno se upotrebljava imleveni kvarc, silicijev dioksid, gorski kristal, koji provodi kosmičku energiju i energiju svetlosti. Komposni pripravci spravljaju se pod određenim konstelacijama i dočekuju svoju primenu čuvanjem u posebnoj sredini i prožeti energijama pojedinih planeta kako bi ih posredovali biljkama kroz kompost.

Pet je komposnih pripravaka:

• pripravak od stolisnika, spravljenog od stolisnika ubranog u fazi cvetanja koji je predstavnik Venere te potiče reprodukciju.
• Pripravak od kamilice koja je predstavnik Merkura i isto tako zadužena za reprodukciju.
• Glavni pripravak je pripravak od koprive i on uspostavlja ravnotežu između svih pet komposnih pripravaka, a predstavnik je Sunca.
• Pripravak od hrastove kore koja je predstavnik Marsa u komposnom kupu nam daje energiju vitalnosti.
• Tu je još pripravak maslačka koji koristi energiju Jupitera i također kupu daje energiju vitalnosti.
  Svi se oni zajedno s još jednim tekućim pripravkom sa snagom Saturna ulažu u komposni kup, koji se vrlo pažljivo sprema, sloj po sloj.

Ovi homeopatski pripravci upisani su u svjetski registar lekova i vode se pod br. od 500 do 507.

Netretirana zemljišta

Jedan je od glavnih preduslova za ekološku poljoprivredu netretirano zemljište. Prednost Hrvatske ( može i Srbije) u tome je što ima gomilu takvih zapuštenih područja na kojima se ništa nije sadilo i koja nisu tretirana hemikalijama. No s obzirom na to da je prinos od ekološke poljoprivrede daleko manji nego od konvencionalne, a poticaji nedostatni, poljoprivrednici se teško odlučuju za prelazak na ekološko.

Budućnost

Ipak, što se više priča o prednostima ekološki uzgojene hrane, što više raste svest ljudi o povezanosti cele prirode, što očitiji postaje besmisao nadmudrivanja majke prirode i igre s istom “stiskom vriskom”, to je spremnije i plodnije tlo da se nešto korenito počne menjati, u smeru celovitosti, u smjeru mudrosti, barem što se proizvodnje hrane tiče u ovom smjeru.

Autor: Ines Mjervža, dip.ing.agr.

izvor: http://www.agroklub.com/